VUČINIĆ: U zakon upisati tradicionalne crkve, uključujući i CPC

Potpredsjednik savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić kazao je da, kad je u pitanju novi zakon koji se odnosi na vjerske zajednice, imaju izvjesne primjedbe, stvarne i formalne. "Ne odustajemo od zahtjeva da se u Uvodu Zakona, kao u srpskom, upišu tradicionalne crkve i vjerske zajednice među njima i Crnogorska. Tom formulacijom pravni status Crnogorske crkve, kao domicilne, bi se pravno fiksirao i Crnogorskoj donio duhovne, pravne i materijalne benefite koji joj sleduju, a dosadašnji ekskluzivni status Beogradske patrijaršije bi se likvidirao“, kazao je Vučinić za agenciju MINA. U daljem tekstu, kako je rekao, za CPC su od izuzetnog značaja tri člana – 11, 14 i 52. "Članom 14 riješeno je da vjerska zajednica, odnosno organizacioni dio vjerske zajednice čije je sjedište u inostranstvu stiče svojstvo pravnog lica upisom u registar vjerskih zajednica“, dodao je Vučinić. Prethodnim članom 11, naveo je Vučinić, riješeno je da se teritorijalna konfiguracija vjerske zajednice koja je registrovana i djeluje u Crnoj Gori, ne može prostirati van Crne Gore. "A sjedište vjerske zajednice koja je registrovana i djeluje u Crnoj Gori mora biti u Crnoj Gori. Uporednim tumačenjem ova dva člana zaključujemo da ovaj Zakon sprječava beogradsku patrijaršiju da djelove crnogorske teritorije duhovno i pravno podvrgava eparhijama čija su sjedišta van zemlje“, rekao je on. Prema riječima Vučinića, uzročno-posljedično, to podrazumijeva da bi se nakon usvajanja Zakona, Sutorina koja u kompetenciji eparhije hercegovačke, i pljevaljska opština mileševske eparhije, priključile eparhijama sa sjedištem u zemlji, što je prirodno. Kako je rekao, te članove je potrebno "u jezičkom smislu izbrušiti i presložiti im redosled, da bi se onemogućilo dvosmisleno tumačenje". "Članom 52 Zakona o vjerskim zajednicama propisano je da su vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni (dopisati imenicu sredstva) iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, državna svojina“, saopštio je Vučinić. Kako je kazao, vjerski objekti za koje se utvrdi da su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918. godine, takođe, su državna svojina. "U pitanju ovoga člana intencije zakonopisca su jasne – namjera mu je da tu imovinu, u vlasničkom smislu podvrge državi, s čime smo saglasni. Ali je prethodno potrebno uraditi detaljnu ekspertizu vlasništva pravoslavnih crkava i manastira na prostoru Boke i primorja do Bara, koje se do 1. decembra 1918. godine nalazilo unutar Austrougarske monarhije“, rekao je Vučinić. Za svaki slučaj, dodao je, to treba uraditi i za prostor Sandžaka koji je do oktobra 1912. godine bio u turskom pravnom sistemu. "Sva crkvena imovina sa tih prostora, kao i u kraljevini Crnoj Gori, do Prvog svjetskog rata bila je u vlasništvu države odnosno sela, bratstava i države. Ali, za svaki slučaj, to pitanje treba još jednom stručno pretresti, uporednom analizom posjedovnih listova iz vremena Austrougarske, Turske i socijalističke Jugoslavije“, naveo je Vučinić. Prema njegovim riječima, austrougarski katastar Boke nalazi se u Zadru, a Sandžaka, vjerovatno u Sarajevu ili Istanbulu. "I treba ih konsultovati da bi se spriječilo da beogradska patrijaršija, mogućom zloupotrebom ovog Zakona, koja joj je svojstvena, u vlasništvo uzakoni paštrovsku, bokešku i grbaljsku crkvenu imovinu, i crkvenu imovinu u Sandžaku, koju nije ni stvarala ni posjedovala. Na takav oprez nas navodi činjenica da je dio te imovine, enormene vrijednosti, u zadnjih dvadesetak godina nezakonito upisala u vlasništvo i njome upravlja kao vlasnik, a ne korisnik. Na njoj gradi i planira izgradnju turističkih naselja i objekata, i vrećama iznosi iz zemlje novce stečene prodajom zemljišta. Takvu praksu ovim Zakonom treba sankcionisati i spriječiti“, poručio je Vučinić. Izvor: Mina